Banke ukidaju stare, ali zato uvode nove naknade
Srbija je sa oko 250 naknada, koje u proseku ima svaka banka, tipičan primer kako se skriva stvarni trošak klijenta.
Srbija je sa oko 250 naknada, koje u proseku ima svaka banka, tipičan primer kako se skriva stvarni trošak klijenta.
U praksi se može desiti da dobavljač, pogotovo ako je reč o inostranom isporučiocu dobara, odnosno robe, zahteva da se plaćanje izvrši akreditivom, koji istovremeno ima i ulogu sredstva obezbeđenja njegovog potraživanja (npr. isplata kupoprodajne cene) prema naručiocu.
U Srbiji je prosečna plata oko 400 evra, a svaki građanin duguje bankama po osnovu kredita oko 1.000 evra. To pokazuju podaci Udruženja banaka Srbije, prema kojima su banke građanima kroz gotovinske kredite pozajmili 420 milijardi dinara i još 381 milijardu dinara kroz stambene kredite.
Iznos sredstava, koja u zemlju uđu putem doznaka iz inostranstva, u poslednjih deset godina u proseku prelazi dve milijarde evra godišnje, što je značajno više od priliva po osnovu stranih direktnih investicija u istom periodu. U prethodnoj deceniji njihov iznos je prosečno predstavljao devet procenata BDP-a, dok je iznos stranih direktnih investicija u proseku oko šest odsto BDP-a.
Da li su domaće banke spremne da se odreknu velike slatke zarade po osnovu „naknada“ od kojih su prošle godine zaradile blizu 294 miliona evra?
“U našoj banci ljudi rade mehaničke stvari, poput robota, koji se ponašaju poput ljudi”, izvršni direktor “Deutsche Bank” John Cryan.
Trenutno trgovanje sa bitkoinom bi se moglo nazvati spekulativnom delatnošću. Međutim, ta okolnost ne prati realni razvoj kripto valuta i njihovu moguću široku implementaciju kao platnog sistema.
Mi imamo slučaj da je banka dala kredit u švajcarskim francima, koji je tada iznosio 50.000 evra, a na kraju će naplatiti 150.000 evra. Da su korisnici kredita znali da će to da se desi da li bi potpisali takav ugovor? Sigurni smo da niko ne bi prihvatio, nego su banke tada koristile nedovoljnu informisanost ljudi i naveli ih da potpišu ugovor.
Rešenje za kredite u švajcarskim francima se još ne nazire, zato se pokreću tužbe. Zašto bi banke prihvatile bilo kakvo rešenje, zašto bi prihvatile smanjivanje svog profita, kada iza sebe imaju NKOSK, koji će im platiti šta god da se desi.
CEO jedne od najmoćnijih svetskih finansijskih grupa „JP Morgan Chase & Co.“ Džejmi Dimon je izjavio da bi momentalno otpustio svakog zaposlenog koji trguje bitkoinom, jer ga to čini "glupim".
Copyright © 2017 ekonomski.net