Nemačka traži nove partnere
U poslednje vreme dešava se nešto što je pre samo godinu dana bilo nezamislivo, a to je da se Nemačka udružuje sa Kinom u borbi protiv protekcionizma i sprečavanja klimatskih promena, a da na drugoj strani stoji Amerika.
U poslednje vreme dešava se nešto što je pre samo godinu dana bilo nezamislivo, a to je da se Nemačka udružuje sa Kinom u borbi protiv protekcionizma i sprečavanja klimatskih promena, a da na drugoj strani stoji Amerika.
Mala i srednja preduzeća u Srbiji imaju na raspolaganju sredstva iz evropskih fondova, od kojih su najznačajniji programi “Cosme” i “Horizon 2020”, za koje su iz budžeta EU u periodu do 2020. godine izdvojene milijarde evra. Ta sredstva su dostupna preko kredita komercijalnih banaka i odobravaju se pod izuzetno povoljnim uslovima. Problem je što su domaći privrednici slabo informisani o tome i ne poseduju adekvatna znanja za izradu projekata, koji su neophodni za korišćenje sredstava iz fondova.
Predsednik SAD Donald Tramp uspeo je da za samo nekoliko meseci predsedničkog mandata razočara ceo svet, ali i Amerikance. Potezi, koje povlači Tramp, nailaze na brojne kritike svetskih zvaničnika, pogotovo EU, jer se SAD povlače iz najvažnijih trgovinskih sporazuma, a najveći udar planeti je zadao nedavnom odlukom o povlačenju iz Pariskog sporazuma o klimi. Pored toga, predlogom budžeta odustao je od svih ključnih obećanja, na osnovu kojih je i dobio izbore, zbog čega mu ubrzano opada podrška u Americi.
Od početka godine iz Vlade najavljuju povećanje zarada u javnom sektoru i penzija.
Finansijski sektor u Srbiji čine uglavnom banke, a one u većinskom vlasništvu stranaca imaju učešće na tržištu od čak 70 odsto.
U proteklih 12 godina u srpsku privredu je investirano više od 5 milijardi evra kroz finansiranje malih i srednjih preduzeća putem lizinga.
Velika finansijska kriza iz 2008. godine imala je katastrofalne posledice na svetsku ekonomiju, koja je, prema proceni MMF, pretrpela gubitak od 4 biliona dolara, dok su veliki deo sredstva za pokriće ovog gubitka i nelikvidnosti obezbedile države, o čemu svedoči podatak da je samo u SAD-u iz državnog budžeta finansijskom sektoru odobreno oko 7,7 biliona dolara za ove namene.
Narodna banka Srbije je pripremila nacrt zakona, kojim se predviđa ograničavanje bankarskih naknada na transakcije platnim karticama na 0,2 do 0,3 odsto.
Od početka godine iz Vlade najavljuju povećanje zarada u javnom sektoru i penzija. Prvo je to bilo dva, tri, pet odsto, a sad je ulog povećan na 10 odsto. Stručnjaci smatraju da je prvo potrebno utvrditi da li za tako nešto postoje resursi, a potom kako bi se taj potez odrazio na javne finansije. S druge strane, imajući u vidu da je pre tri godine penzionerima oduzeto 22 odsto, a zaposlenima u javnom sektoru 10 odsto od primanja, prvo bi trebalo to vratiti, a onda pričati o povećanju.
Banke u Srbiji su u 2016. godini ostvarile dobit od 18,4 milijardi dinara, što je dvostruko više nego u prethodnoj godini. Stručnjaci kažu da ovako povećanje dobiti, i pored smanjenja kamata, pokazuje da su zaradu ostvarile od provizija, naknada, ali i naplate ranije iskazanih otpisa i rezervisanja. Građanima je isto, jer umesto visokih kamata, plaćaju druge namete prilikom uzimanja kredita. Koliko će sudske presude pomoći da se neke od nametnutih naknada ukinu, odnosno, da NBS to reši zakonskim putem, ostaje da se vidi, a za to vreme građani mogu samo da se nadaju da će ih bankarske usluge ubuduće manje koštati.
Copyright © 2017 ekonomski.net