„Budžet je razvojan jer podržava dalji rast investicija koji nam je neophodan, ali i socijalno orijentisan, jer će nastaviti da podržava i građane Srbije i privredu tokom aktuelne krize pošto nam je neophodno i očuvanje rasta ekonomije, radnih mesta i životnog standarda“, istakao je ministar finansija Siniša Mali.
Kako je istakao, projekcije budžeta su konzervativne, pravljene u skladu sa lošim ekonomskim prognozama u svetu, i daju dozu predostrožnosti kako se posledice eventualne dalje eksalacije krize ne bi odrazile na ukupne ekonomske performanse zemlje.
Budžetom za 2023. godinu, kako je naveo ministar, predviđeno je dalje povećanje penzija nakon novembarskog rasta, i to do 12,1 odsto već u januaru, povećanje plata u javnom sektoru u istom mesecu, u iznosu od 12,5 odsto, povećanje plate za vojna lica, oficire, podoficire i vojnike po ugovoru za 25 odsto, te rast minimalne zarade od 14,3 odsto. Ministar je naglasio i da budžet predviđa dalje poresko rasterećenje zarada.
Budžet predviđa nastavak velikih kapitalnih, infrastrukturnih projekata u oblasti saobraćaja, zdravstva, zaštite životne sredine, sporta. Predviđena su i ulaganja u energetski sektor, kako kroz izgradnju i obnovu energetske infrastrukture, tako i kroz nabavku svih vrsta energenata.
On je objasnio da se sledeće godine računa na prihode uvećane za oko 7,8 odsto u odnosu na budžet za tekuću godinu, odnosno za 133,8 milijardi dinara. Poreski prihodi planirani su u iznosu od 1.592,8 milijardi dinara, a neporeski u iznosu 200,1 milijardu dinara, uključujući i sopstvene prihode indirektnih budžetskih korisnika. U strukturi ukupnih prihoda, poreski prihodi iznose 86,4 odsto, dok neporeski čine 10,9 odsto ukupnih prihoda budžeta.
Na drugoj strani, budžet predviđa i rashode od 2.107,4 milijarde dinara. Naknade za socijalnu zaštitu iz budžeta iznosiće 147,41 milijardu dinara što je rast od oko 11 milijardi dinara u odnosu na 2022. i čini 6,99 odsto ukupnih rashoda. Najveći deo ovih većih izdavanja predviđen je za zaštitu porodice i dece, socijalnu zaštitu, boračko-invalidske zaštitu, tranzicioni fond, poboljšanje učeničkog i studentskog standarda, podršku školovanja i usavršavanja mladih talenata, sportske stipendije, nagrade i priznanja, podršku prisilnim migrantima i unapređenje sistema upravljanja migracijama.
Budžetom je predviđen fiskalni deficit od 3,3 odsto BDP, što čini smanjenje u odnosu na projektovani deficit za ovu godinu, a rezultat je pre svega uvećanih izdvajanja za nabavku energenata čija je cena na svetskom tržištu višestruko porasla.
Procenjeni nivo javnog duga na nivou opšte države smanjuje se i do kraja 2023. godine zadržava na nivou od 56,1 odsto BDP. Ta dinamika je u skladu sa srednjoročnim fiskalnim okvirom koji predviđa postepeno smanjenje deficita opšte države na nivo od 1,4 odsto BDP u 2025. godini, i pad učešća javnog duga na 54 odsto BDP.
Očekuje se da sledeće godine privreda ostvari rast od 2,5 odsto BDP.
Osim budžeta, u Parlamentu su usvojeni i predlozi odluka o davanju saglasnosti na finansijske planove Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, Fonda za socijalno osiguranje vojnih osiguranika i Nacionalne službe za zapošljavanje. Takođe, u ovom setu zakona su usvojene izmene i dopune Zakona o budžetskom sistemu, kojim se predviđaju nova fiksalna pravila i Zakona o završnom računu budžeta Republike Srbije za 2021. godinu. Usvojen je i set poreskih i carinskih zakona - izmene i dopune Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, Zakona o porezima na imovinu, Zakona o porezu na dohodak građana, Zakona o porezu na dodatu vrednost, Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Zakona o republičkim administrativnim taksama, Carinskog zakona, Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama, Zakona o elektronskom fakturisanju i Zakona o fiskalizaciji.