EBRD je u Londonu domaćin trećeg Zapadnobalkanskog investicionog samita na kome učestvuje i premijerka Srbije Ana Brnabić.
U izveštaju piše da je podsticanje regionalne saradnje u poslednje dve decenije pomoglo Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji da napreduju ka eventualnom članstvu u EU.
Međutim, po EBRD, biće potrebne decenije - čak i po optimističkom scenariju, da taj region dostigne prosečan životni standard EU, prenosi N1.
Puna konvergencija, kako se navodi, zahtevaće od zemalja Zapadnog Balkana utvrđenu i sveobuhvatnu "reformsku agendu" za unapređenje produktivnosti i investicija.
Slaba produktivnost je osnovni problem koji koči ekonomski razvoj tog regiona posle godina nedovoljnih investicija, slabih institucija i nepovoljnog poslovnog okruženja. Najveći izazovi su u konkurentnosti i upravljanju.
Slabe institucije i preveliko prisustvo države u nekim industrijama, onemogućavaju privatni sektor, koji daje glavni doprinos ekonomskoj proizvodnji, da dostigne pun potencijal. U izveštaju se navodi da je produktivnost privatnog sektora na Zapadnom Balkanu na samo 60 odsto nivoa u EU, i to kod prerađivačke industrije 55 odsto, a kod usluga 70.
Unapređenje produktivnosti i rasta sprečavaju prezaduženost preduzeća, "slaba inkluzija mladih", nelojalna konkurencija sive ekonomije, korupcija, glomazna poreska administracija, problemi sa isporukama struje i ograničeni prostup finansiranju.
Sve to, naveo je EBRD, ostavlja Balkan s 20 miliona stanovnika i okružen članicama EU s prosečnim bruto domaćim proizvodom (BDP) po stanovniku od samo četvrt BDP zapada Evrope.
