„Način vođenja ekonomskih politika treba da bude takav da pored nevidljive ruke tržista treba da uključimo i vidljivu ruku države, a danas je vreme takozvanih intencionih strukturnih ili industrijskih politika i svaka zemlja ima svoje prioritete I komparativne prednosti“, izjavio je Đuričin.
Makroekonomska pozicija i trendovi – Srbija i Balkan
Sebastijan Sosa, šef Kancelarije MMF-a u Srbiji izjavio je na panelu posvećenom makroekonomskoj poziciji i trendovima da bi, nakon dostizanja fiskalne stabilnosti, u Srbiji trebalo primeniti novi set fiskalnih pravila i mera za brži i inkluzivniji rast. On je dodao da postoji prostor u budžetu za dodatno smanjenje poreza na zarade, ali i drugih poreza u oblasti radnog prava.
Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović izjavio je da će biti teško da Srbija do 2025. godine dostigne vrednost BDP-a od oko 75 milijardi evra, ako se ne budu zaustavile emigracije.
Digitalna transformacija: perspektive Industrije 4.0.
Na panelu posvećenom digitalnoj transformaciji i perspektivama industrije 4.0. učestvovali su Aleksandar Bijelić, direktor Sektora za digitalizaciju i razvoj poslovanja MK Group, Predrag Ćulibrk, generlni direktor Telekom Srbija, Miloš Đurković, generalni direktor SAS Institute, Diana Gligorijević, izvršna direktorka marketinga i prodaje TeleGroup, Majk Mišel, generalni direktor Telenor Serbia i Dejan Turk,generalni direktor Vip Mobile i A1 Slovenia.
Na panelu se govorilo o važnosti podataka, uticaju 4. industrijske revolucije na različite oblasti među kojima je i poljoprivreda, kao i o 5G mreži.
"Naša zemlja u 4.0. industrijskim dobu ima sve šanse da preskoči potencijalne nedostatke jer individualni talenat postaje nemerljivo značajan činilac. To pokazuju primeri uspešnih mladih srpskih firmi i startapova, ali sa druge strane, ne treba zanemariti ni velike sisteme, poput MK Group, koji zapošljavaju na hiljade ljudi, posluju u zemlji i regionu, idu u pravcu otvaranja novih tržišta i prate svetske trendove. Digitalizacija poljoprivrede je jedna od tema o kojima se ne govori dovoljno, ali na primeru kompanije MK Group, koja već 5 godina razvija kompletno praćenje procesa proizvodnje, vađenje i transporta šećerne repe, možemo videti koliki je njen značaj. U svakodnevnom radu, kompanija se oslanja na digitalizaciju ne samo svoji poslovnih procesa već i poslovnih procesa kooperantskih kompanija kojom se kojima se značajno podiže efikasnost procesa praćenja godišnjeg ciklusa proizvodnje repe. Skoro svi procesi izveštavanja i praćenja radnih aktivnosti imaju svoju digitalnu verziju u okviru posebno razvijene aplikacije i posebno razvijenim SAP modulima ZREPA. Pomenuću i da smo u prethodnom periodu u dodatno digitalizovali industriju mesa Carnex, a trenutno pored već regionalno prepoznate ZAGE, koju smo sami razvili I ponudili vodećim poljoprivrednim proizvođačima, uvodimo SAP HANA rešenja u PIK Bečej, kako bismo u potpunosti digitalizovali agrarni segment poslovanja", istakao je Aleksandar Bijelić, direktor za digitalizaciju i razvoj poslovanja kompanije MK Group.
Generalni direktor Telekom Srbija Predrag Ćulibrk istakao je tokom panela da inženjeri ove kompanije zajedno sa JP “Srbijavode” rade na određenim pilot projektima, koristeći softverska rešenja, koji bi doprineli da se predvide eventualne poplave u Srbiji i da se na vreme spreče katastrofe.
Srbija u pokretu
Razlozi zbog kojih se dešava trend smanjenja broja stanovnika u Srbiji, ali i povratak građana Srbije koji su otišli iz zemlje, a sada žele da se vrate, bile su samo neke od tema panela na temu „Srbija u pokretu“.
Ključna pitanja koja su pokrenuta na panelu su i koliko ljudi emigrira i na koliko dugo napuštaju zemlju.
Ivan Brkljač, direktor programa za cirkularne migracije "Tačka povratka", kaže da je srpska dijaspora velika i fragmentisana, a pojedinci nisu najbolje povezani, kako međusobno, tako i sa državom.
„Na osnovu istraživanja koje je naša fondacija radila, došli smo do zaključaka da se u da se u osnovno obrazovanje po čoveku uloži u proseku 13.000 evra, u srednje 20.000, u osnovne studije 24.000, za doktorske studije 50.000 što je sve gubitak ukoliko se napusti država u kojoj ste se školovali“, kaže Emil Atasanovski, direktor za Zapadni Balkan Vestminsterske fondacije za demokratiju.
Generalni direktor kompanije "Stroberi enerdži" Miloš Milisavljević rekao je da bi politika nastojanja da se ljudi vrate u zemlju mogla da se pomogne tako što će se osnaživati što više domaćih firmi i omogućiti ljudima da budu pristojno plaćeni.
Najbolji način da se spreči odlazak ljudi je ulaganje u domaću biznis sferu. To će dodatno pomoći da se ljudi vrate u zemlju“.