Društvo

Insekti u svetu nestaju alarmantnom brzinom

Gotovo polovina svih vrsta insekata u svetu, ključnih kako za ekosisteme tako i za poljoprivredu, nestaje alarmantnom brzinom, pokazuju rezultati naučnih studija koje upozoravaju na „katastrofalan kolaps” prirodnog okruženja na planeti.

Ekosistemi ne mogu funkcionisati bez miliona insekata koji čine osnov lanca ishrane, a rezultati najnovijih istraživanja objavljeni u časopisu o biološkoj očuvanosti (Biological Conservation) upućuju na to da na njihov nestanak najviše utiče ljudska aktivnost i klimatske promene.

„Zaključak je jasan: ako ne promenimo način proizvodnje hrane, neki insekti će za nekoliko decenija izumreti”, kažu autori 73 objedinjene studije, jer se zbog savremenog načina poljoprivrede uništava previše korisne flore i faune, prenosi Politika.

Danas je trećina vrsta pred istrebljenjem „a svake godine popis se povećava za dodatnih jedan odsto”, kažu naučnici sa univerziteta u Sidneju i Kvinslendu (Francisco Sanchez-Bayo i Kris Wyckhuys), napominjući da je brojka ekvivalent „najvećoj epizodi izumiranja” od nestanka dinosaura. Takođe, dodaju da je više od 40 odsto od 30 miliona vrsta insekata, koliko ih živi na Zemlji u opasnosti od izumiranja.

“Procenat insekata koji nestaju, a reč je o 41 odsto, dvostruko je veći nego kičmenjaka, a stopa izumiranja lokalnih vrsta koja iznosi 10 odsto, osam je puta veća”, kažu stručnjaci.

Kada govorimo o nestanku bioraznovrsnosti, našu pažnju najčešće privlači sudbina velikih životinja. Olako se zaboravlja da su insekti od ključnog značaja za ekosisteme.
Insekti su od vitalnog značaja kada je posredi proces oprašivanja, a smanjenje njihovog broja utiče na čitav prehrambeni lanac. U Francuskoj je, na primer, tokom 2018. godine evidentiran pad broja ptica.

Po rezultatima istraživanja objavljenim krajem 2017. godine na temelju podataka nemačkih naučnika, Evropa je za manje od 30 godina izgubila gotovo 80 odsto „svojih” insekata, a posledica je nestanak više od 400 miliona ptica. Na globalno smanjenje broja insekata utiče i globalno otopljavanje, podsećaju naučnici.

Ali od insekata kao izvora hrane osim ptica zavise, ježevi, gušteri, ribe, vodozemci...

Australijanski naučnici kao problem navode brzu urbanizaciju, preterano krčenje šuma zbog promene namene zemljišta u poljoprivredno, upotrebu pesticida i veštačkih đubriva, posebno u poslednjih šezdeset godina.

Smanjenje broja insekata datira s početka dvadesetog veka, ali se naglo ubrzalo pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka da bi doseglo „alarmantne razmere” u poslednjih 20 godina.

Među najugroženijim vrstama insekata su leptiri, pčele, ose, mravi, stršljeni - koji žive na svim kontinentima osim Antarktike i tvrdokrilci poput bubamara ili svitaca.

 

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!