Sve više trošimo za namirnice. Svako od nas je 2016. godine za hranu i piće u trgovinama ostavio prosečno po 60.000 dinara, odnosno 20 odsto više nego 2014. godine. Prosečan račun se ne pomera. I dalje prosečna kupovina vredi tek 450 dinara, baš kao 2014. godine. Malo "vredniji" prosek - 600 dinara imaju Beograđani, pokazuju podaci prve analize tržišta maloprodaje u Srbiji, pretežno hranom, pićem i duvanom, koje je uradila Komisija za zaštitu konkurencije u saradnji sa Nacionalnom alijansom za lokalni ekonomski razvoj (NALED), prenose “Novosti”
Rezultati ovog istraživanja pokazuju i da je tokom 2014, 2015. i 2016. godine broj trgovina veći za 19 odsto, a toliko je povećana i površina maloprodajnih objekata. Više od polovine tržišta, preciznije 55 odsto, drže deset velikih trgovinskih kuća. Ostali trgovci imaju manje od jedan odsto tržišnog učešća. Ipak, ova analiza pokazuje da tržište maloprodaje nije zasićeno i da ima prostora za nove igrače i nove investicije u maloprodaji. Nemački diskontni lanac "Lidl" prema proceni naredne godine zauzeće između pet i sedam odsto tržišnog kolača.
“Najveće učešće u ukupnom prihodu 2016. godine imao je "Delez Srbija" - 21 odsto, zatim "Merkator", u okviru koje posluju "Idea", "Merkator S" i "Roda" sa 16 odsto, a preostalih osam velikih lanaca pojedinačno drže manje od 3,5 odsto”, rekla je Aleksandra Ravić iz Sektora za ekonomske analize Komisije za zaštitu konkurencije. Dobro je što je došlo do rasta tržišta, ulaska novih igrača i prisustva lokalnih igrača na reginalnom nivou. Ovom analizom otkrili smo da nam nedostaju podaci, jer nema odgovarajućih registara, da je visoko učešće "top" igrača, a da je izražena razlika u visini učešća između lidera i "satelita".
Najveće barijere koje trgovci vide jesu niska kupovna moć stanovništva i manjak prostora za otvaranje novih maloprodajnih objekata.
“U trgovini 17 odsto preduzeća posluje u tzv. sivoj zoni”, rekao je Vladimir Čupić, predsednik Saveza za hranu i poljoprivredu NALED-a i direktor "Atlantik grupe". Kako je rekao, u 7,4 odsto preduzeća u ovom sektoru postoje neformalno zaposleni radnici, a 15,4 odsto PDV obveznika iz sektora trgovine deo plaćanja obavljaju gotovinski i predstavljaju nelojalnu konkurenciju odgovornoj privredi.