Program Pokret Polet završen je posle tri godine. Šta biste izdvojili kao ključne rezultate?
Tokom tri godine Pokret Polet je povezao 35 organizacija civilnog društva i 43 mlada istraživača u zajedničkom radu na 43 inicijative javnog zagovaranja u 20 gradova i opština u Srbiji. Uloženo je gotovo 600.000 evra u projekte koji su donosili konkretne promene – od novih socijalnih usluga i lokalnih odluka do zakonskih rešenja na nacionalnom nivou. Mlade istraživačice i istraživači izradili su 40 analiza javnih politika, čime su inicijative dobile snažnu argumentaciju i utemeljenje u činjenicama. Zahvaljujući tome, teme poput socijalne zaštite, radnih prava i socijalnog preduzetništva našle su svoje mesto u zakonima, lokalnim planovima i svakodnevnim praksama. Rezultati programa Pokreta Polet pokazuju da se istrajnim i zajedničkim radom mogu postići promene koje ostavljaju dugoročan trag u zajednicama.
Koje biste inovativne usluge u oblasti socijalne zaštite posebno istakli?
Među inovacijama koje su se posebno izdvojile je uvođenje usluge „terenskog saradnika“ u Šapcu, model podrške koji omogućava direktan kontakt sa korisnicima i pružanje pomoći tamo gde je najpotrebnija. U Požegi je otvoren Klub za osobe sa razvojnim smetnjama, koji im daje prostor za druženje i podršku, dok je u Preševu institucionalizovana i budžetirana usluga kućne nege za stare i zavisne osobe. Ove usluge nastale su iz konkretnih potreba zajednice i pokazale kako lokalne vlasti mogu, uz inicijativu civilnog društva, da razviju rešenja koja menjaju svakodnevni život ljudi. Posebno je važno što ove usluge nisu ostale samo pilot inicijative, već su prepoznate i integrisane u lokalne politike, što im daje šansu da traju i nakon završetka projekta.
Koje su najčešće prepreke sa kojima se suočavaju ranjive grupe prilikom zapošljavanja?
Najčešće prepreke su višeslojne, od nedostatka prilika na tržištu rada, preko diskriminacije i predrasuda poslodavaca, do nedovoljno razvijenih mera podrške za obuku i uključivanje u radni proces. Poseban izazov imaju žene starije od 45 godina, osobe sa invaliditetom i izbeglice, kojima je često potrebna dodatna podrška u vidu obuka, subvencija ili prilagođavanja radnih mesta. Inicijative iz programa Pokret Polet pokazale su da lokalne politike, poput mera za zapošljavanje žena u Pirotu ili otvaranja prostora za samozapošljavanje izbeglica, kroz izmene smernica APR-a, mogu napraviti veliku razliku ako postoji volja i saradnja institucija. To jasno pokazuje da prepreke nisu nepremostive, već da se kroz ciljane mere i partnerstvo civilnog društva i donosioca odluka mogu stvoriti šanse za one koji su najviše isključeni.
Kakav je doprinos zagovaračkih inicijativa unapređenju sektora socijalnog preduzetništva?
Program Pokret Polet je pokazao da socijalno preduzetništvo može da bude ozbiljna razvojna šansa za zajednice. Primer iz Kragujevca jasno ilustruje taj potencijal. Zahvaljujući inicijativi lokalne organizacije, grad je osnovao Komisiju za razvoj socijalnog preduzetništva i uveo mere podrške socijalnim preduzećima u svoje razvojne planove. Na taj način, socijalna preduzeća nisu više posmatrana kao izolovani pokušaji, već kao deo zvanične strategije grada za ekonomski i društveni razvoj. Ovakvi primeri su važni jer pokazuju kako inicijativa civilnog društva može da preraste u zvaničnu politiku i stvori sistemsku podršku sektoru koji ima potencijal da zapošljava ranjive grupe i donosi održiva rešenja.
Šta je potrebno da bi ostvarene promene bile održive i postale trajne?
Da bi promene bile trajne, potrebno je da iza njih stane sistem, da usluge i mere ne ostanu na nivou projekata, već da ih prepoznaju i finansiraju lokalne samouprave ili država, kao što je primer u Preševu. To znači da se obezbedi kontinuirana politička volja, stabilno finansiranje, ali i dalje učešće civilnog društva koje će pratiti sprovođenje i reagovati kada rezultati izostaju. Održive promene traže i podršku zajednice, jer tek kada građani prepoznaju njihov značaj i počnu da ih koriste, one postaju deo svakodnevnog života. Drugim rečima, održivost se postiže tek kada svi akteri, građani, institucije i civilno društvo, preuzmu zajedničku odgovornost da promene zažive i nastave da se razvijaju.
Kakvi su planovi za dalje nakon završetka programa Pokreta Polet?
Pokret Polet se završava kao projekat, ali ne i kao ideja. Organizacije koje su učestvovale sada imaju veće kapacitete, iskustvo i umreženost, a mladi istraživači su stekli znanje i kontakte, koji im omogućavaju da nastave da deluju u javnim politikama. Sledeći korak je širenje uspešnih modela u druge zajednice, nastavak zagovaranja i izgradnja novih inicijativa na temeljima koje je ovaj projekat postavio. Trag fondacija će nastaviti da podržava civilno društvo i mlade ljude u njihovom angažmanu, kako bi promene koje su započete mogle da se razvijaju i donose dugoročan uticaj. U tom smislu, Pokret Polet je zatvorio jedno poglavlje, ali je otvorio vrata novim partnerstvima i idejama koje će nastaviti da unapređuju društvo.
Autor fotografije: Jakov Simović
