Ljudski resursi

Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba sa invaliditetom

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju stiče osoba s invaliditetom kojoj je nadležno telo veštačenja utvrdilo preostalu radnu sposobnost. Trajanje profesionalne rehabilitacije zavisi od preostale radne sposobnosti, složenosti organizovanja i izvođenja iste.

Centar za profesionalnu rehabilitaciju, samostalno ili u saradnji s drugom pravnom osobom, koja ispunjava uslove za osposobljavanje, organizuje i izvodi profesionalnu rehabilitaciju. Ugovorom između naručioca usluge i centra za profesionalnu rehabilitaciju uređuju se uslovi i način sprovođenja profesionalne rehabilitacije osoba sa invaliditetom, uz napomenu da postupak pokreće i finansira naručilac usluge.

Profesionalna rehabilitacija omogućava osobi sa invaliditetom potpuniju radnu i socijalnu integraciju za samostalno i uspešno uključivanje u svet rada i ostale sfere društvenog života.

U okviru profesionalne rehabilitacije obavlja se profesionalno usmeravanje, profesionalno osposobljavanje i zapošljavanje. Profesionalno usmeravanje omogućava osobi sa invaliditetom da prepozna sopstvene sposobnosti i mogućnosti u pravcu obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja. Profesionalno osposobljavanje za određeno zanimanje u skladu sa verifikovanim programima obuke osobu sa invaliditetom priprema za obavljanje poslova i zadataka određenog zanimanja. Kao rezultat uspešno sprovedenih prethodnih aktivnosti, sledi zapošljavanje kao ključna komponenta profesionalne rehabilitacije.

Obaveza zapošljavanja osoba sa invaliditetom

Svi poslodavci u Republici Srbiji, koji imaju 20 ili više lica u radnom odnosu, obaveznici su zapošljavanja osoba sa invaliditetom.

Ukoliko poslodavac ne izvrši obavezu zapošljavanja potrebnog broja osoba sa invaliditetom na jedan od prethodno navedenih načina do 5. u mesecu za prethodni mesec, onda je dužan da uplati penale na račun Budžetskog fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, u visini trostrukog iznosa minimalne zarade utvrđene u skladu sa propisima o radu za svaku osobu sa invaliditetom, koju nije zaposlio. U tom slučaju, poslodavac je dužan da propisani iznos penala uplati najkasnije do 30. u mesecu za prethodni mesec. Pod minimalnom zaradom podrazumeva se neto minimalna zarada po radnom času utvrđena Odlukom Socijalno-ekonomskog saveta. Kako je minimalna zarada utvrđena po satu, da bi se utvrdila visina penala, neophodno je pomnožiti 174 prosečna radna sata u mesecu sa 3, s obzirom na to da se radi o trostrukom iznosu minimalne zarade.

Zašto zaposliti osobu sa invaliditetom?

Osobe sa invaliditetom žele da budu tretirane kao drugi zaposleni. Oni žele da poštuju ista pravila i procedure. Oni žele da budu tretirani na fer način, sa istim mogućnostima za svoj napredak i razvoj. Oni žele da im se kaže kada posao obavljaju dobro i kada posao ne obavljaju dobro.

Međutim, visok stepen nezaposlenosti je i dalje ozbiljan problem za osobe sa invaliditetom.

Šta, onda, poslodavci mogu da učine?

Kao prvi korak, poslodavci treba da se potrude da steknu realnu sliku o osobama sa invaliditetom i preispitaju ustaljene mitove i strahove.

Jedna od najvećih zabluda je da osobe sa invaliditetom, koje nisu zaposlene ili nisu u mogućnosti da rade, ili to ne žele. Neuspeh da se shvate i otklone ovaj i drugi mitovi i negativni stereotipi ima za rezultat diskriminaciju i isključivanje osoba sa invaliditetom iz sveta rada, uprkos njihovoj želji i mogućnosti da budu aktivna radna snaga.

 

Marijana Čolo, Iteccion

 

 

 

Iteccionhttps://iteccion.rs

Naša vizija je razvoj proizvoda i IT usluga na osnovama dugoročnih predviđanja potreba tržišta, sopstvenih ideja i tehnoloških rešenja.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!