Neto prihod od kamata porastao je za 2,7% u odnosu na prvih šest meseci prethodne godine i iznosio je 3,79 milijardi evra (prva polovina 2024: 3,69 milijardi evra). Ovaj porast pre svega je rezultat snažnog rasta u poslovanju sa klijentima, koji je nadoknadio negativne efekte okruženja u kome su kamatne stope u padu: na bazi snažnih rezultata u regionu CIE, obim kredita povećao se za 2,7% od početka godine i dostigao 224,0 milijardi evra. Obim depozita je porastao za 2,8% i iznosio 248,5 milijardi evra, pri čemu su depoziti u Češkoj Republici, Mađarskoj i Austriji zabeležili najsnažniji rast. Neto prihod od naknada i provizija porastao je za 8,3% u odnosu na isti period prethodne godine i iznosio je 1,54 milijarde evra (prva polovina 2024: 1,42 milijarde evra) zahvaljujući rastu na svim ključnim tržištima. Generalno posmatrano, operativni prihodi porasli su za 2,7% i iznosili 5,67 milijardi evra (prva polovina 2024: 5,52 milijarde evra).
Operativni rezultat je ostao stabilan na nivou od 2,96 milijardi evra (prva polovina 2024: 2,97 milijardi evra). To je uslovljeno višim troškovima koji su se, pak, kretali u skladu s očekivanjima (+6,2%). Troškovi rizika porasli su sa 126 miliona na 182 miliona evra u odnosu na isti period prethodne godine usled viših rezervisanja za rizike u Austriji. Ona su, međutim, sveukupno gledano ostala na niskom nivou od 16 baznih poena prosečnih bruto kredita odobrenih klijentima. Ukupno opterećenje po osnovu poreza na bankarsko poslovanje u prvoj polovini godine iznosilo je 197 miliona evra (+46,7%). Generalno posmatrano, neto rezultat za prvu polovinu 2025. godine iznosio je 1,66 milijardi evra (prva polovina 2024: 1,63 milijarde evra). Koeficijent kapitala CET1 značajno je porastao na 17,4% na bazi snažnog rasta osnovnog poslovanja i drugih mera za finansiranje planirane akvizicije u Poljskoj. Zahvaljujući dobrim operativnim rezultatima, Erste Grupa je revidirala naviše svoju prognozu za prinos na materijalni kapital (ROTE) i sada očekuje da će on iznositi preko 15 procenata.
„Naši snažni rezultati potvrđuju da smo na dobrom strateškom putu. Planiranom akvizicijom u Poljskoj investiramo u jedno od najdinamičnijih tržišta u Evropi kada je reč o rastu – zato što verujemo u inovativnu snagu, ličnu efikasnost, i preduzetnički potencijal Centralne i Istočne Evrope. Naš kontinent treba manje da se osvrće na ono što se dešava s druge strane Atlantika, a više da veruje u sopstvenu sposobnost da oblikuje budućnost. To je ono za šta se zalažemo,” izjavio je Peter Bosek, predsednik Izvršnog odbora Erste Grupe.
„Naša snažna pozicija kapitala je rezultat jasnih prioriteta: namerno smo se uzdržavali od otkupa akcija, privremeno smo smanjili dividende, i ostvarujemo korist od svoje visoke profitabilnosti. To nam omogućava da finansiramo akviziciju u Poljskoj sopstvenim resursima, što predstavlja snažan signal naše finansijske stabilnosti i strateške fleksibilnosti,” izjavio je Štefan Dorfler, finansijski direktor Erste Grupe.
Erste Grupa je 5. maja 2025. godine najavila akviziciju kontrolnog udela od 49% u Santander Bank Polska Group S.A. (Santander Bank Polska) kao i udela od 50% u kompaniji za upravljanje sredstvima Santander Towarzystwo Funduszy Inwestycyjnych S.A. (Santander TFI) po ukupnoj ceni od 7,0 milijardi evra. Santander Bank Polska treća je po veličini banka u Poljskoj u pogledu aktive i nudi sveobuhvatan raspon finansijskih proizvoda za fizička lica, mala i srednja preduzeća, kao i veće korporativne klijente. Kao rezultat te transakcije, očekuje se da će se dobit po akciji Erste Grupe povećati za više od 20% u 2026. godini, a prinos na materijalni kapital (ROTE) na oko 19%.
Finansijski rezultati od januara do juna 2025. porede se sa finansijskim rezultatima od januara do juna 2024. godine, a pozicije bilansa stanja na dan 30. juna 2025. sa pozicijama na dan 31. decembra 2024. godine.
Viši prihodi ostvareni na svim ključnim tržištima
Neto prihod od kamata porastao je na 3.786 miliona EUR (+2,7%; 3.687 miliona EUR), najviše u Češkoj Republici, Rumuniji i Slovačkoj, zahvaljujući nižim rashodima od kamata na depozite klijenata. Neto prihod od naknada i proviziija povećao se na 1.542 miliona EUR (+8,3%; 1.423 miliona EUR). Rast je zabeležen na svim ključnim tržištima i u svim kategorijama prihoda. Neto rezultat trgovanja porastao je na 141 milion EUR (137 miliona EUR); stavka dobici/gubici od finansijskih instrumenata po fer vrednosti kroz bilans uspeha opala je na 59 miliona EUR (111 miliona EUR). Kretanje ovih dveju stavki uglavnom je bilo posledica efekata valuacije. Operativni prihodi su porasli na 5.668 miliona EUR (+2,7%; 5.522 miliona EUR).
Operativni rezultat stabilan na nivou od 2,96 milijardi EUR, odnos troškova i prihoda iznosio 47,7%
Opšti administrativni rashodi porasli su na 2.706 miliona EUR (+6,2%; 2.548 miliona EUR). Rashodi za zaposlene povećali su se na 1.624 miliona EUR (+5,9%; 1.534 miliona EUR), usled povećanja plata po kolektivnim ugovorima. Ostali administrativni rashodi porasli su na 808 miliona EUR (+8,5%; 745 miliona EUR). Iako su uplate u programe osiguranja depozita uključene u ostale administrativne rashode – uglavnom već unapred proknjižene za celu 2025. godinu – opale na 55 miliona EUR (69 miliona EUR), rashodi za IT su porasli na 344 miliona EUR (301 milion EUR). Amortizacija i depresijacija iznosile su 274 miliona EUR (+1,5%; 270 miliona EUR). Generalno posmatrano, operativni rezultat je zabeležio umeren pad na 2.963 miliona EUR (-0,4%; 2.974 miliona EUR), dok je odnos troškova i prihoda iznosio 47,7% (46,1%).
Troškovi rizika na niskom nivou od 16 baznih poena, koeficijent problematičnih kredita 2,5%
Neto ispravke vrednosti finansijskih instrumenata („troškovi rizika") iznosile su -182 miliona EUR ili 16 baznih poena prosečnih bruto kredita odobrenih klijentima (-126 miliona EUR ili 12 baznih poena). Izdvajanja za rezervisanja po kreditima i potraživanjima uglavnom su zabeležena u Austriji. Koeficijent problematičnih kredita na osnovu bruto kredita klijentima poboljšao se na 2,5% (2,6%), dok se koeficijent pokrivenosti problematičnih kredita (isključujući sredstva obezbeđenja) povećao na 73,6% (72,5%).
Neto dobit viša za 2,2%, uprkos višim dažbinama na bankarsko poslovanje
Ostali operativni rezultat iznosio je -183 miliona EUR (-254 miliona EUR). Rashodi za godišnje uplate u fondove za restrukturiranje banaka, koji su već uključeni u ovu stavku za celu 2025. godinu, opali su na 15 miliona EUR (28 miliona EUR). Međutim, dažbine na bankarsko poslovanje, koje se trenutno plaćaju na četiri ključna tržišta, zabeležile su porast. One iznose 197 miliona EUR (134 miliona EUR) i utiču na ostali operativni rezultat: od toga, 109 miliona EUR (96 miliona EUR) naplaćeno je u Mađarskoj. U Austriji, porez na bankarsko poslovanje privremeno se povećao i iznosio je 68 miliona EUR (20 miliona EUR), dok je u Rumuniji iznosio 20 miliona EUR (18 miliona EUR). Porez na bankarsko poslovanje u Slovačkoj od 32 miliona EUR (46 miliona EUR) proknjižen je direktno na stavci poreza na dobit.
Porezi na dobit iznosili su 529 miliona EUR (531 milion EUR). Deo dobiti koji pripada manjinskim udelima opao je na 389 miliona EUR (431 milion EUR), što je posledica smanjene profitabilnosti štedionica. Neto rezultat koji pripada vlasnicima matičnog preduzeća porastao je na 1.665 miliona EUR (+ 2,2%; 1.629 miliona EUR).
Veći obim i kredita i depozita, koeficijent kapitala CET1 iznosi 17,4%
Ukupan kapital bez instrumenata dodatnog osnovnog kapitala (AT1) porastao je na 28,9 milijardi EUR (28,1 milijardu EUR). Nakon regulatornih umanjenja i filtriranja u skladu s Uredbom o kapitalnim zahtevima (CRR), osnovni akcijski kapital (CET1, fazno) porastao je na 26,6 milijardi EUR (24,0 milijardi EUR), a ukupna sopstvena sredstva na 34,5 milijardi EUR (30,9 milijardi EUR). Ukupni rizik (rizična aktiva uključujući kreditni, tržišni i operativni rizik, fazno) opao je na 152,6 milijardi EUR (157,2 milijarde EUR). Koeficijent kapitala CET1 (fazno) iznosio je 17,4% (15,3%), a koeficijent ukupnog kapitala 22,6% (19,7%).
Bilansna suma se povećala na 361,1 milijardu EUR (+2,1%; 353,7 milijardi EUR). Na strani aktive, gotovina i gotovinska salda porasli su na 27,7 milijardi EUR (25,1 milijardu EUR), dok su krediti i potraživanja odobreni kreditnim institucijama opali na 22,8 milijardi EUR (27,0 milijardi EUR). Od početka godine, krediti i potraživanja dati klijentima porasli su na 224,0 milijardi (+2,7%; 218,1 milijardu EUR), najviše na tržištima u CIE. Na strani pasive, depoziti banaka zabeležili su pad na 15,4 milijarde EUR (21,3 milijarde EUR). Depoziti klijenata su porasli – najviše u Češkoj Republici, Mađarskoj i Austriji – na 248,5 milijardi EUR (+2,8%; 241,7 milijardi EUR). Dok su ključni depoziti (ritejl klijenti, MSP i štedionice) bili viši za 1,8%, javni sektor, naročito u Češkoj Republici, zabeležio je izuzetno snažan rast depozita. Odnos kredita i depozita iznosio je 90,1% (90,2%).
Prognoza za 2025. godinu
Na osnovu dobrih poslovnih rezultata u prvoj polovini godine, Erste Grupa podigla je svoja finansijska očekivanja za 2025. godinu. Erste Grupa sada očekuje da će ostvariti prinos na materijalni kapital (ROTE) od preko 15% na bazi boljeg obima kredita i dinamike bilansa uspeha. Ova ambicija zasnovana je na sledećim ključnim pretpostavkama. Prvo, makroekonomsko okruženje, prvenstveno mereno realnim rastom BDP-a, i dalje je veoma dobro na sedam ključnih tržišta Erste Grupe i u proseku se umereno poboljšava u odnosu na 2024. godinu. Na osnovu dobre dinamike rasta u gotovo celoj grupi u prvoj polovini 2025. godine, Erste Grupa sada očekuje veoma dobar rast kredita od preko 5% u 2025. godini. Drugo, očekuje se da će operativni rezultat biti u velikoj meri nepromenjen ili tek neznatno niži u odnosu na 2024. godinu, s obzirom na to da bi sada neto prihod od kamata trebalo da se zapravo neznatno poveća u 2025. godini (umesto da ostane nepromenjen), neto prihod od naknada i provizija trebalo bi da poraste za više od 5% (revidiran naviše već u prvom kvartalu), neto rezultat od trgovanja i dobici/gubici od finansijskih instrumenata po fer vrednosti kroz bilans uspeha ostaju nepromenjeni u odnosu na 2024. godinu, a operativni rashodi verovatno će porasti za oko 5%. Predviđa se da će odnos troškova i prihoda biti manji od 50%. S obzirom na dobre rezultate u pogledu kreditnog rizika u prvoj polovini 2025. godine, prognoza troškova rizika za celu godinu smanjuje se na oko 20 baznih poena sa prethodnog nivoa od oko 25 baznih poena. Pored toga, očekuje se da će se regulatorni troškovi, koje čine uplate za osiguranje depozita i u fond za restrukturiranje banaka, dažbine na bankarsko poslovanje kao što su porezi na bankarsko poslovanje i finansijske transakcije, kao i porezi na ekstra dobit specifični za sektor, i troškovi nadzora, kumulativno povećati usled najavljenog povećanja poreza na bankarsko poslovanje u Austriji.
Na osnovu brže od očekivane akumulacije kapitala već u prvoj polovini godine i projekcije snažnih rezultata u pogledu dobiti, očekuje se da će se koeficijent kapitala CET1 dalje povećati na preko 18,25% pre prve konsolidacije Santander Bank Polska krajem 2025. godine.
Foto: Erste Bank
