U periodu od januara do marta najveći proizvođač nafte u svetu ostvario je neto dobit od 81 milijardu rubalja (1,3 milijarde evra). Prihodi su mu povećani 22 odsto, na 1.720 milijardi rubalja.
Nešto ranije kompanija je objavila da je u prvom tromesečju proizvodnja nafte i gasnih kondenzata u prvom tromesečju smanjena 1,2 odsto na godišnjem nivou zbog učestvovanja Rusije u globalnom sporazumu o smanjenju proizvodnje radi podrške cenama.
“Rosneft” na čijem je čelu Igor Sečin, dugogodišnji saveznika ruskog predsednika Vladimira Putina, sprovodi agresivnu politiku akvizicija, šireći globalni doseg, ali i gomilajući dug. U proteklih godinu dana kupili su zajedno s partnerima indijsku rafineriju “Essar Oil” za 12,9 milijardi dolara. Bilo je to prvo “Rosneftovo” ulaganje u azijski sektor prerade nafte i najveća inostrana akvizicija u Indiji.
Sklopili su, takođe, ugovor o razvoju pet naftnih polja u iračkom Kurdistanu i uključili se u projekt širenja infrastrukture naftovoda u toj regiji kojima se nafta preko Turske izvozi na globalna tržišta.
Danas objavljen poslovni izveštaj ne sadrži podatke o neto dugu, a u aprilu je najavljen niz mera za jačanje kapitalne osnovice, uključujući otkup deonica u vrednosti od dve milijarde dolara, radi poboljšanja prinosa. U planu je i smanjenje ukupnog nivoa duga i finansijskih obaveza povezanih s aktivnostima trgovanja za najmanje 500 milijardi rubalja.
Sečin je u osvrtu na poslovne rezultate kazao da kompanija "očekuje dalje smanjenje finansijskih obaveza i poboljšane prinose deoničarima".
Njegovi deoničari uključuju, između ostalih, “British Petroleum” (BP) s vlasničkim udelom od 19,75 odsto, i katarski državni investicijski fond QIA s gotovo 19 odsto udela, nakon što je propao dogovor o prodaji udela kineskom CEFC-u.