“Toshiba" bi 2023. godine trebalo da bude podeljena na kompaniju koja će se specijalizovati za elektronske, digitalne i informacione poslove u vezi sa upravljanjem infrastrukturom i saobraćajem, preduzeće čije poslovanje će se odnositi na provodnike, poluprovodnike, hard diskove i druge elektronske uređaje i firmu koja će se delom baviti poluprovodnicima, a delom finansijskim poslovima. Samo će ova treća zadržati ime "Tošibe", prenosi RTV.
Treba reći da je "Toshiba" i pre ovog najnovijeg razvoja događaja već prodala nekoliko svojih fabrika kompjutera, televizora i čipova, kao i da se oslobodila poseda vezanih za nuklearnu energiju u inostranstvu, zbog čega su se njeni prihodi prepolovili.
Naime 2017. godine, kada je "Tošibi" pretilo brisanje sa berze zbog dva uzastopna kvartala u dužničkom minusu, tadašnje rukovodstvo je odlučilo da ne dopusti delistiranje kako bi sačuvalo poverenje banaka i drugih kreditora, pa je prodalo veliki broj deonica da bi dopunilo kapital, zbog čega je moć odlučivanja predalo u ruke stranim fondovima i kompanijama i praktično izgubilo kontrolu nad budućnošću konglomerata.
Ti novi deoničari, koji su ulili oko šest milijardi dolara, bili su nezadovoljni radom rukovodstva.
Osnovni razlozi zašto je "Toshiba", koja je napravila prvu sijalicu u Japanu i prvi komercijalni lap-top kompjuter na svetu, pala u takvu krizu da joj je hitno bio potreban ogromni kapital sa strane su knjigovodstveni skandal i propale divovske investicije u nuklearnu energiju.
Grupa je ulaganjima u rudnike urana u inostranstvu i u kupovinu američkog proizvođača nuklearnih reaktora "Westinghouse" pokušala da kompletira poslovanje u domenu nuklearne energije, ali su se te gigantske investicije pokazale kao promašaj.