Kako objašnjavaju, iako se region Zapadnog Balkana suočio sa dramatičnim padom zaposlenosti u periodu nakon svetske ekonomske krize, od 2008. do 2011. godine, situacija se popravila u narednih pet godina i do 2016. ukupan broj zaposlenih je ponovo dostigao 6,5 miliona, što predstavlja povećanje od 8,9%.
Ovo su rezultati nedavno objavljenog izveštaja "Tržišta rada na Zapadnom Balkanu: učinak, uzroci i moguće politike" koji je naručio projekat Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja (ESAP).
U strukturi zaposlenosti, ipak, kaže vođa tima projekta ESAP Nand Shani, preovladavaju neproizvodne delatnosti, što prema njegovoj oceni ukazuje na to, da region treba da poveća konkurentnost i poboljša orijentaciju tržišta i radi na razvoju i jačanju postojećih lanaca vrednosti.
Navodi da se region bori i sa "radom na crno", visokom stopom nezaposlenosti omladine, niskom stopa učešća žena u radnoj snazi, što ukazuje, kaže, na veliki neiskorišten ljudski potencijal koji bi mogao podstaći ekonomski rast i prosperitet, objašnjava Shani.
Ekonomije Zapadnog Balkana su prethodnih godina zabeležile i značajan napredak na polju institucionalnih reformi tržišta rada, kojima su mnoge od njih smanjile troškove otpremnina i povećale fleksibilnost sistema pregovaranja o platama, kao i fleksibilnost tržišta rada, a propise na polju zaštite radnih mesta učinile manje restriktivnim, piše u izveštaju.
