Kako je saopštilo Ministarstvo finansija, planirano je da ukupni prihodi dogodine dostignu 1.178 milijardi dinara. To je 86 milijardi dinara više nego ove godine. Rashodi su planirani na nivou od 1.206 milijardi dinara, dok su u budžetu za 2017. bili 45 milijardi niži. To znači da će državna blagajna dogodine biti u deficitu od 28 milijardi dinara. Na kraju ove godine budžet će biti u suficitu, ali je na početku godine bio planiran manjak od 69 milijardi.
Predlog budžeta, u koji je Politika imala uvid, građanima donosi nekoliko dobrih i jednu lošu vest. Prvo, izdaci za zarade planirani su na nivou od 208 milijardi dinara, dok su ove godine iznosili 193 milijarde. To uvećanje posledica je rasta plata pojedinim kategorijama zaposlenih u javnom sektoru, koje se kreću od 5 do 10%. Povišice dogodine neće dobiti zaposleni u nezavisnim institucijama i državnim agencijama.
Međutim, loša vest može da se vidi iz fiskalne strategije, pratećeg dokumenta, koji je kabinet Ane Brnabić, usvojio uz budžet. A to je da će zabrana zapošljavanja u javnom sektoru ostati na snazi i dogodine.
Sa druge strane, planirani su i manji transferi Fondu za penziono i invalidsko osiguranje, pa će ti izdaci u kasi sa ovogodišnje 201 milijarde biti smanjeni na 185 milijardi dinara, uprkos tome što je planirano povećanje penzija od pet odsto. To je moguće jer država očekuje da će naplata poreza i doprinosa biti veća, pa će sa manje para morati da dotira PIO fond. Ti transferi su i u toku ove godine bili manji nego što je prvobitno planirano, jer je uplata poreza i doprinosa povećana.
Predlogom državne blagajne planirano je da izdaci za kamate dostignu 117 milijardi dinara, dok su u ovogodišnjem budžetu bili 133 milijarde. To je možda i najpozitivnija vest iz ovogodišnjeg predloga budžeta, jer su, otkako je kriza krenula, ovi izdaci iz godine u godinu rasli. Ono što nije dobro je da se i dalje za ove namene izdvaja mnogo više nego za neke vitalne funkcije države. Ceo budžet za socijalnu zaštitu je nešto niži i iznosi 115 milijardi dinara, dok je budžet Ministarstva odbrane 70 milijardi dinara.
Predlog budžeta, u koji je Politika imala uvid, građanima donosi nekoliko dobrih i jednu lošu vest. Prvo, izdaci za zarade planirani su na nivou od 208 milijardi dinara, dok su ove godine iznosili 193 milijarde. To uvećanje posledica je rasta plata pojedinim kategorijama zaposlenih u javnom sektoru, koje se kreću od 5 do 10%. Povišice dogodine neće dobiti zaposleni u nezavisnim institucijama i državnim agencijama.
Međutim, loša vest može da se vidi iz fiskalne strategije, pratećeg dokumenta, koji je kabinet Ane Brnabić, usvojio uz budžet. A to je da će zabrana zapošljavanja u javnom sektoru ostati na snazi i dogodine.
Sa druge strane, planirani su i manji transferi Fondu za penziono i invalidsko osiguranje, pa će ti izdaci u kasi sa ovogodišnje 201 milijarde biti smanjeni na 185 milijardi dinara, uprkos tome što je planirano povećanje penzija od pet odsto. To je moguće jer država očekuje da će naplata poreza i doprinosa biti veća, pa će sa manje para morati da dotira PIO fond. Ti transferi su i u toku ove godine bili manji nego što je prvobitno planirano, jer je uplata poreza i doprinosa povećana.
Predlogom državne blagajne planirano je da izdaci za kamate dostignu 117 milijardi dinara, dok su u ovogodišnjem budžetu bili 133 milijarde. To je možda i najpozitivnija vest iz ovogodišnjeg predloga budžeta, jer su, otkako je kriza krenula, ovi izdaci iz godine u godinu rasli. Ono što nije dobro je da se i dalje za ove namene izdvaja mnogo više nego za neke vitalne funkcije države. Ceo budžet za socijalnu zaštitu je nešto niži i iznosi 115 milijardi dinara, dok je budžet Ministarstva odbrane 70 milijardi dinara.